Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom

Sarajevo: Svjetlost. 1988. - 427 с.Kratak sadržaj
Transkrpcija
Skraćenie. Znaci
Predgovor
Uvod
Glasovi
Oblici
Imenice
Pridjevi
Zamjenice
Brojevi
Glagoli
Prijedlozi
Veznici i vezničke riječi
Riječice
Rečenica
Prosta rečenica
Složena rečnica
Literatura
Predmetni registar"Ova je gramatika namijenjena, prije svega, učenicima srednjeg usmjerenog obrazovanja i studentima viših i visokih škola. Njome se, međutim, mogu služiti i svi oni koji se bave ruskini jezikom. Autorov je cilj bio da se u gramatici daju osnovne teoretskc postavke, glavna tumačenja i definicije grama- tičkih fenomena sa naglaskom na njihovoj komunikativnoj strani i, gdje je to god bilo moguće, uz poredenje gramatičkih sistema, podsistema i elemenata ruskoga i srpskohrvatskoga jezika.
U razradi teoretskih pitanja autor je davao najelementarnija i najjedno-stavnija objašnjenja. Gramatika je komunikativnoga tipa, što znači da je komunikativna funkcija jezika bila u prvom planu prilikom izrade priručnika. Otud i želja autora da se da što više primjera u obliku leksičkih jedinica, sintagmatskih sklopova i rečeničnih obrazaca, uvijek sa prevodnim ekvivalentima. Autor je posebno insistirao na leksičkoj i sintaksičkoj spojivosti pa je, koliko je prostor dozvoljavao, gramatičke komentare ilustrovao i idiomatskim spojevima (frazeologizmima, poslovicama, izrekama, krilaticama i sl.). Zbog komunikacijskih potreba onih koji se budu koristili ovim priručnikom, gramatičke pojave su dovođene u vezu sa leksičkim pojavama — putem sinonimije, homonimije, paronimije, istina u najskromnijem obliku. Insistiranje na komunikativnom pristupu istaklo je u prvi plan i jedan aspekt koji je do sada u našim grama- tikama bio zapostavljen, a to je stilisticki aspekt. Autor nije imao mogućnosti da se njimc šire pozabavi; on je, faktički, kao i neki drugi, samo naznačen, ali je i u ovome obimu dovoljan da se shvati kako gramatički priručnici ove vrste ne mogu više bez njega.
Inače, jezičke jedinice о kojima se govori — glasovi, vrste riječi, rečenica — osvijetljene su sa različitih nivoa: kod glasova su razmatrane akustičke, fonetske, fonološke, morfološke, optoepske, leksičke, akcenatske, intonacijske, fonostilističke i dijahronijske karakteristike; kod vrsta riječi leksičko-semantičke, tvorbene, morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske karakteristike; kod rečenice morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske osobine. Iz razmatranja je izostavljen pravopis, koji će biti obraden u posebnom prirucniku." (B. Tošović)